Tvrtka APE d.o.o. aktivno djeluje od 2002. godine.

Tvrtka APE d.o.o. aktivno djeluje od 2002. godine. Slovo A u nazivu odnosi se na arhitektonsko projektiranje, P na prostorno i urbanističko planiranje a slovo E na ekologiju i zaštitu okoliša koji su uvijek prisutni u našem radu.

Eko muzej Pustinja Blaca
Samostanski kompleks Pustinja Blaca


Lokacija:Općina Nerežišća, Otok Brač
Naručitelj:Centar za kulturu Brač
Zahvat:Sanacija i adaptacija registriranog kulturnog dobra



Projektnim zadatkom predviđena je sanacija i adaptacija te unutarnje uređenje prostora s revizijom postojećeg muzejskog postava samostanskog kompleksa Pustinja Blaca. Samostanski kompleks registrirano je kulturno dobro koje se u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske

U nastavku je kratki citat iz teksta „Ispod stijene – pustinja” autorice Jasne Damjanović, Centar za kulturu Brač / Muzej i samostan Pustinje Blaca, Nerežišća (IM 42 (1-4) 2011.)

„Između klisura i jama, uz špilju u podnožju goleme izolirane stijene, svećenici glagoljaši zagradili su prvi prostor za boravak ljudi i zaklon za stoku, kao i spremište za hranu i vodu. Potom su građene i dograđivane kuće. Prva crkva posvećena Gospi Uznesenja završena je 1614. g., a poslije velikog požara 1724. ponovno je izgrađena 1727. g. Uz blatačku crkvu nalazi se najstarija zgrada pokrivena dvostrešnim krovom. Na nju se nadovezuje zgrada priljubljena uz hrid, u kojoj je kuhinja s kominom i napom, koji su izuzetan primjerak u Dalmaciji. Taj iznimno prostrani komin u potpunosti je odgovarao potrebama pustinjačke zajednice. Bilo je to mjesto za pripremu hrane, ali i mjesto razgovora i dogovora, priča o prošlim vremenima i događajima. Vatra na kominu gorjela je tijekom cijele godine, a gasila se i nanovo palila na Veliki četvrtak, kada se blagoslivljao oganj. Sklop zgrada rastao je kroz 18. i 19. st., kada su dovršeni crkva i samostan, sagrađene stambene i gospodarske zgrade, a redovnička je zajednica u tom vremenu stekla velike posjede. Prostrane šume pretvorene su u bogate vinograde i maslinike. Blaca doživljavaju velik procvat sredinom 18. st., kada redovnička zajednica proširuje svoje poslove na trgovinu i pomorstvo. U drugoj, velikoj obnovi Blaca krajem 19. st. cijela je Pustinja opasana visokim zidom, bedemom dugim oko sto dvadeset, visokim oko osam i širokim dva metra. Tada je ponovno obnovljena crkva, izgrađene dvije kamene trokatnice, opremljene konobe te izgrađene tzv. Nova kuća i Težačka kuća. Unutrašnjost zgrada opremljena je bogatim namještajem, slikama, bibliotekom i velikim brojem satova koji su pokazivali vrijeme najpoznatijih svjetskih opservatorija.

Po urbanističkom i arhitektonskom konceptu Blaca su u prvom redu samostanski kompleks strogo odijeljen zidovima od vanjskog svijeta, ali s obzirom na njegovu udaljenost od naselja i gušće naseljenog prostora, zamjetnu obrambenu funkciju zidina i odsutnost formalne prostorne organizacije samostana mogu se postaviti i neke usporedbe sa srednjovjekovnim utvrđenim naseobinama, zamkovima i burgovima(…) Po nekim sadržajima koji se ovdje nalaze kao što su škola, tiskara, opservatorij sa znanstvenom bibliotekom, prostorije s gramofonom i klavirom, a još više po blagotvornom utjecaju na okolinu, po organiziranosti tog djelovanja: sustavu vodnih retencija za napajanje stoke i zalijevanje, stakleniku, pčelinjaku, voćnjaku i perivoju, Blaca se zaista doimlju kao sažetak grada u dobrom smislu, zaključuje Tomislav Bužančić koji se bavio arhitekturom i urbanizmom pučkih naselja otoka Brača.

Posljednji svećenik u Blacima bio je don Nikola Milićević mlađi, koji je 1920-ih godina u Blacima osnovao pravi opservatorij opremljen knjižnicom, instrumentima i teleskopima. Ostvario je izuzetno dobre veze s mnogim svjetskim astronomima, zvjezdarnicama i astronomskim zavodima, a 1926. dopremio je u Blaca poznati Brennerov teleskop, tada po snazi najjači na Balkanu. Don Niko je motrio nebo i pisao mnogobrojne rasprave koje su objavljivane u inozemnim stručnim časopisima. Taj posljednji blatački pustinjak umro je 1963. g., ostavivši iza sebe vrlo vrijednu astronomsku baštinu (teleskope, pasažne i geodetske instrumente, komplete okulara i leća, planetarij), koja je izložena u muzejskom postavu. ..... Mnogi poznavatelji povijesti bračkih pustinja kazat će da je zaista pravo čudo kako su se blatački pustinjaci borili s katkad divljom prirodom i škrtim otočkim zemljištem i održali se tu puna četiri stoljeća. Svi koji su posjetili Blaca složit će se s tvrdnjom da se ono što doživite pri dolasku tamo može opisati gotovo nevjerojatnim. Vidjeti ovdje, pod strmom liticom, crkvu, samostan, konobu, pčelinjak, klavir, teleskop, tiskaru, satove… zaista je prava pustinjska čarolija čija je tajna možda u jedinstvu prirode i života koji se živio u Blacima, među hridima i strmim padinama, uz škrti sloj obradive zemlje.

Govoreći o Blacima danas, važno je istaknuti da je Republika Hrvatska među svojim kandidatima za UNESCO-ovu zaštitu predložila i Pustinju Blaca. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske poslalo je Centru za svjetsku baštinu (World Heritage Centre) popis kulturnih i prirodnih dobara za koje se smatra da zavređuju ući na Listu, identificirajući u njemu Blaca kao iznimno vrijedan lokalitet.“





Glavni projektant:
Sandra Jakopec, dipl.ing.arh.

Projektanti:
Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh.
Ivana Pancirov, dipl.ing.arh.
Vlatka Žunec, mag.ing.arh.
Marijana Zlodre, mag.ing.arh.

Suradnici:
Robert Križnjak, dipl.ing.arh.

Vrijeme rada na projektu:
2015. - 2016.

Tip projekta (kategorija):
Snimak postojećeg stanja
Idejno rješenje
Glavni projekt
Izvedbeni projekt


Download:
Samostanski kompleks


Slični projekti:
Blatačka kuća u Nerežišćima
Gospodarske zgrade Pustinja Blaca (limunara, poljska kućica i pergola)
Pčelinjak
Maslinik Tarca